Zemljovid - Višegrad (Mađarska) (Visegrád)

Višegradski donji grad s kraljevskom palačom i parkom

Višegrad se prvi put spominje 1009. godine kao središte župe i glavni grad jednog arhiđakona, te kraljevska lovna šuma. Nakon razornog tatarskog pohoda u Europu 1242. god., grad je obnovljen na malo južnijem mjestu. Karlo I. Robert je svoje rodno mjesto, Višegrad, učinio prijestolnicom Ugarske 1325. god. God. 1335., Karlo je u Visegrádu ugostio na dva mjeseca češkoga kralja, Ivana Luksemburškog i poljskog kralja Kazimira III. (tzv. Višegradski kongres). To je bio presudan za stvaranje mira između ova tri kraljevstva i osigurao je savez između Poljske i Mađarske protiv habsburške Austrije. Drugi kongres je uslijedio 1338. god.

Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac izdao je u Višegradu 27. svibnja 1358. godine povelju kojom je uredio odnose između svog kraljevstva i Dubrovnika. Tim ugovorom Dubrovnik je dobio zaštitu i povlašteni položaj među dalmatinskim gradovima, čime mu je omogućen samostalan razvitak.

Žigmund Luksemburški, car Svetog Rimskog Carstva i hrvatsko-ugarski kralj, preselio je prijestolnicu u Budim između 1405. – 1408. god. kralj Matija Korvin je koristio Višegrad kao svoju dvorsku palaču, za što je raskošno proširio i ukrasio dvorac, te dao izgraditi veliki park u njegovom podnožju. Višegrad je izgubio na važnosti po podjeli Kraljevine Ugarske nakon Mohačke bitke 1526. god.

Godine 1991., vodeći političari iz Mađarske, Čehoslovačke i Poljske sastali su se ovdje kako bi utjelovili savez ovih triju zemalja, tzv. Višegradska skupina, jasnom aluzijom na sastanak iz 1335. godine, nekoliko stoljeća ranije. Višegrad je dobio status grada 2000. god.